Skip to main content

Retro: Koga mrze Srbi

Koga mrze Srbi

O Amerikancima i Hrvatima

Veličina slova: Decrease font Enlarge font
Photo: Stock
U izveštaju “Američkog projekta o globalnom liderstvu”, za koji su istraživanje sproveli Meridian international i Galup, navodi se da se odnos prema vodećoj poziciji Amerike u svetu nije bitno promenio u odnosu na prošlu godinu
Statistika govori da je 25 posto anketiranih u 130 zemalja negativno ocenilo rad Obamine administracije, a više od 60 posto ispitanika u sedam zemalja ima izuzetno negativan stav prema američkoj administraciji. Srbija se, srećom, nije obrukala. Stigla je na visoko deseto mesto na listi mrzitelja Amerike. Istina, daleko je zlatno doba u kome bismo na listi zauzeli prva tri mesta, kao Pakistan, Palestina i Alžir danas, ali ni društvo Grčke, Jemena, Iraka ili Irana nije za potcenjivanje.
Daleko zanimljivije od mržnje prema Americi i tamo nekih istraživanja koja sprovode Ameriknci jeste svako istraživanje koje se sprovede u Srbiji, a posebno ono koje ispituje odnose sa Hrvatima. Treba pred istorijsku nogometnu utakmicu 22. marta da se prebrojimo, da vidimo koliko nas ima, koja je to Srpkinja spremna da Milana zameni Hrvojem i da li bi joj to roditelji dopustili.
Tako su “Nina media” i Prva televizija pitale 1207 Srba pravednika da li na fudbalskoj utakmici Hrvatska-Srbija očekuju incidente, na šta su oni ispravno odgovorili – da. Incidentima se nada 57,4 odsto ispitanih, 31,8 misli da nereda neće biti, dok 10, 8 ne zna. Međutim, kreativnost “Nine” i “Prve” tu ne staje, tako da je ispitanike sačekalo pitanje “Da li biste prihvatili da vam se sin/ćerka udaju/ožene za Hrvata/Hrvaticu”. Logično, “Nina” i “Prva” brinu za budućnost zemlje oličene u reprezentativnom uzorku, jer neredi na utakmici budu i prođu, ali kad se Srbin oženi Hrvaticom, ima 50% šanse da mu dete bude em Hrvat em katolik. Prva srpska je s razlogom zabrinuta – na kraju će je gledati samo oni što budu sedeli pod šljivom.

O činjenici da su Srbi sami sebi najveći neprijatelji i da njihovo propadanje poprima “rapidnu notu”, kako bi rekla Vendi, govori podatak da bi čak 56,2% anketiranih dopustilo svom detetu da stupi u brak sa Hrvaticom ili Hrvatom. Taj izbor ne bi podržalo 37,4% građana, a najzanimljiviji su oni koji ne znaju. Ima ih 6,4 odsto i o tome će misliti ako se, nedajbože, desi.
Najveći broj anketiranih odnose između Srbije i Hrvatske bi ocenio trojkom, a 48,7% građana misli da Hrvatska neće kočiti Srbiju na putu ka EU. Nema ni potrebe, sami ćemo.
Za kraj, “Nina” i “Prva” nas ponosno obaveštavaju da su prilikom anketiranja po mnogim pitanjima žene imale “tvrđi” stav. Šta to treba da znači, videćemo 22. marta.

*Objavljeno 20.3.2013. u e-Novinama

Comments

Popular posts from this blog

O seriji "Girls": Devojke koje su sve promenile

Kada su se 2012. pojavile, „Girls“ su istog časa promenile ne samo pogled na takozvane „ženske“ serije, već na devojke i žene uopšte. „Girls“ su prst u oku društvu, Holivudu, mačizmu, pa i sebi, jer ni mnoge žene same nisu mogle da veruju da ne moraju da se ponašaju kao klonovi Keri Bredšo ili da istinski mogu da budu ono što jesu Autorka serije i ujedno glavna glumica je Lina Danam (Lena Dunham), sada već dobro poznata scenaristkinja, rediteljka i spisateljica, čija je autobiografija „Nisam ja takva“ („Not That Kind of Girl“) objavljena i kod nas. Mnogi će reći da je kontroverzna, ali Lina je samo devojka koja je imala dovoljno hrabrosti da sopstvene i generacijske mane, probleme i specifičnosti prikaže svetu, i to ni manje ni više nego preko mreže HBO. Kada se sve zbroji, zapravo joj se najviše zamera na hrabrosti i autentičnosti, a društvo u kojem su to mane u ozbiljnom je problemu. Poput Line, likovi koje je osmislila su tu da provociraju svojom verodostojnošću. Hanu, Džes...

Najbolje serije koje niste gledali - Doctor Foster

Svi scenariji koje pažljivo razrađujemo i režiramo u mislima, sve hipotetičke situacije koje konstruišemo dok sanjamo budni, sve savršene reakcije i replike koje nikad ne izgovorimo; sve smicalice, postupci, zavere i osvete do kojih nikad ne dođe jer smo kukavice, jer nas mrzi, možda zato što baratamo i nekim zdravijim mehanizmima, na kraju krajeva, jer se to tako ne radi i šta će svet da kaže - doctor Foster sprovodi u delo. „A Woman Scorned“ stoji kao podnaslov, odnosno kompletira naslov serije i dovoljno objašnjava. Gemma Foster je arhetip žene-majke-kraljice kojoj je naneta nepravda i koja se sa problemima hvata ukoštac na najbolji mogući način. Ne po sebe, niti po svoje dete, ili okolinu, već za gledaoce. Zaista ima nešto u tom neverovatnom osećaju obračuna s prevarantima i konačnog zadovoljenja pravde. Kad se sve idealno posloži, kad se plan sprovede do kraja i servira ledeno-hladna osveta, kao Beyoncein album „Lemonade“ pre nego što oprosti Jay-Ziju... Gemmu Foster upoznaje...

O "Раним јадима" Данила Киша

Сваки покушај да се Рани јади олако дефинишу или жанровски одреде остаје осујећен и то нам постаје јасно чим склопимо корице књиге. Док је читамо, урањамо у њену лиричност, махом детињи доживљај света, маштенске и сањалачке призоре. Чини се да је једноставно прихватити дечју перспективу и путовање чак и кроз најболније странице историје – светске, породичне, личне. Међутим, на крају ћемо се наћи тамо где и одрасли Андреас Сам – на почетку, у Улици дивљих кестенова, у башти, на прагу некадашњег дома, на почетку откривања и разумевања породичне тајне и трагедије, на почетку романа Башта, пепео . Тако нас Рани јади уводе у Породични циркус , својеврсну триологију, коју чине и романи Башта, пепео и Пешчаник . Оно што је у Раним јадима само скицирано, назначено, наговештено, у романима ће бити осветљено из више углова и перспектива. Ходајући кроз лавиринт циркуса , сагледавамо мозаичну слику одјека рата и погрома, једне породице која се осипа и пропада, губи централну, очинску фигу...