Skip to main content

Efikasnost ili efektivnost?


Raditi kako treba ili ostvarivati rezultate? Da sprovedemo anketu, verovatno bi većina rekla da jedno bez drugog ne ide. Međutim, postoji ona fina tanka linija koja pravi razliku, oličena u pojmovima efikasnost i efektivnost.
Uvek je dobro preispitati termine u čije značenje ne sumnjamo, ne samo da bismo zaposlili moždane vijuge, već da bismo postizali željene ciljeve. Isprva bismo gotovo svi rekli da su efikasnost i efektivnost sinonimi, ali nakon kraćeg istraživanja nailazimo na tekstove u kojima se efikasnost definiše kao ispravan rad, dok efektivnost podrazumeva da treba da uradimo pravu stvar. Dakle, za efikasnost je bitan način, postupak, za efektivnost rezultat.


Recimo da treba da napišemo tekst. Osoba A čita istraživanja, informiše se o temi, pedantno vodi beleške, piše koncept i tek onda, nakon svih učinjenih i razrađenih koraka, počinje da piše. S druge strane, osoba B pisanju pristupa po sistemu pokušaja i pogreške – odmah počinje sa pisanjem, brisanjem, prepravljanjem i razmišljanjem, baratajući istovremeno i činjenicama i kreativnim rešenjima. Iako u „neredu“, osoba B uspešno završava tekst. Kada neko bude čitao taj tekst, pred sobom će imati samo finalni produkt i neće razmišljati ili ocenjivati nečiji proces rada. Kao što vidimo, osoba B napravila je dobar rezultat, iako je sam proces bio trnovit ili haotičan, dok osoba A takođe može postići željene rezultate, ali uz niz pripremnih radnji, čak i uz pojedine nepotrebne korake. (Jedan od najpoznatijih nepotrebnih koraka je čuveno generalno spremanje životnog i radnog prostora pre početka spremanja ispita, recimo.) Zaključujemo da je osoba A efikasna jer je radila na pravi način i preduzela prave korake, dok rezultat može biti i pozitivan i negativan. Osoba B je efektivna jer je u stanju da postigne cilj i ostvari očekivani rezultat, bez obzira na način na koji pristupa radu ili redosled koraka koje preduzima.

Idealno bi bilo raditi prave stvari na pravi način, jer tako ostvarujemo i efektivnost i efikasnost. Tome treba uvek težiti, ali bitno je na tom putu osvestiti razliku između ta dva pojma i, možda još važnije, značenje i značaj efektivnosti, budući da se o tome jako malo govori. Svi žele da budemo efikasni, svuda možemo da čitamo o takozvanim „how to“ rešenjima, ali često primećujemo i to da željeni rezultati izostaju. Jer, šta vredi što smo efikasni ako radimo pogrešne stvari? Šta vredi da provodimo sate i sate na poslu, pred ekranom, bilo gde, ako ne ostvarujemo ciljeve?
Kao što kaže Ron Bejker, osnivač VeraSage instituta (o kome ćemo verovatno pisati u nekom od sledećih tekstova), te vatreni pobornik efektivnosti, većina automobila je neefikasna – uglavnom stoji u mestu. Ali, kada nam zatreba, dobar automobil je efektivan – pomoću njega uspešno stižemo na željeno odredište.

Objavljeno na sajtu iSerbia
 http://www.iserbia.rs/novosti/efikasnost-ili-efektivnost-324/

Comments

Popular posts from this blog

O seriji "Girls": Devojke koje su sve promenile

Kada su se 2012. pojavile, „Girls“ su istog časa promenile ne samo pogled na takozvane „ženske“ serije, već na devojke i žene uopšte. „Girls“ su prst u oku društvu, Holivudu, mačizmu, pa i sebi, jer ni mnoge žene same nisu mogle da veruju da ne moraju da se ponašaju kao klonovi Keri Bredšo ili da istinski mogu da budu ono što jesu Autorka serije i ujedno glavna glumica je Lina Danam (Lena Dunham), sada već dobro poznata scenaristkinja, rediteljka i spisateljica, čija je autobiografija „Nisam ja takva“ („Not That Kind of Girl“) objavljena i kod nas. Mnogi će reći da je kontroverzna, ali Lina je samo devojka koja je imala dovoljno hrabrosti da sopstvene i generacijske mane, probleme i specifičnosti prikaže svetu, i to ni manje ni više nego preko mreže HBO. Kada se sve zbroji, zapravo joj se najviše zamera na hrabrosti i autentičnosti, a društvo u kojem su to mane u ozbiljnom je problemu. Poput Line, likovi koje je osmislila su tu da provociraju svojom verodostojnošću. Hanu, Džes...

Najbolje serije koje niste gledali - Doctor Foster

Svi scenariji koje pažljivo razrađujemo i režiramo u mislima, sve hipotetičke situacije koje konstruišemo dok sanjamo budni, sve savršene reakcije i replike koje nikad ne izgovorimo; sve smicalice, postupci, zavere i osvete do kojih nikad ne dođe jer smo kukavice, jer nas mrzi, možda zato što baratamo i nekim zdravijim mehanizmima, na kraju krajeva, jer se to tako ne radi i šta će svet da kaže - doctor Foster sprovodi u delo. „A Woman Scorned“ stoji kao podnaslov, odnosno kompletira naslov serije i dovoljno objašnjava. Gemma Foster je arhetip žene-majke-kraljice kojoj je naneta nepravda i koja se sa problemima hvata ukoštac na najbolji mogući način. Ne po sebe, niti po svoje dete, ili okolinu, već za gledaoce. Zaista ima nešto u tom neverovatnom osećaju obračuna s prevarantima i konačnog zadovoljenja pravde. Kad se sve idealno posloži, kad se plan sprovede do kraja i servira ledeno-hladna osveta, kao Beyoncein album „Lemonade“ pre nego što oprosti Jay-Ziju... Gemmu Foster upoznaje...

O "Раним јадима" Данила Киша

Сваки покушај да се Рани јади олако дефинишу или жанровски одреде остаје осујећен и то нам постаје јасно чим склопимо корице књиге. Док је читамо, урањамо у њену лиричност, махом детињи доживљај света, маштенске и сањалачке призоре. Чини се да је једноставно прихватити дечју перспективу и путовање чак и кроз најболније странице историје – светске, породичне, личне. Међутим, на крају ћемо се наћи тамо где и одрасли Андреас Сам – на почетку, у Улици дивљих кестенова, у башти, на прагу некадашњег дома, на почетку откривања и разумевања породичне тајне и трагедије, на почетку романа Башта, пепео . Тако нас Рани јади уводе у Породични циркус , својеврсну триологију, коју чине и романи Башта, пепео и Пешчаник . Оно што је у Раним јадима само скицирано, назначено, наговештено, у романима ће бити осветљено из више углова и перспектива. Ходајући кроз лавиринт циркуса , сагледавамо мозаичну слику одјека рата и погрома, једне породице која се осипа и пропада, губи централну, очинску фигу...