Skip to main content

Kako napredovati pod stresom

Iako često ne znamo kako da ga definišemo, stres osećamo. Postao je naš verni pratilac još u školi, kada smo brinuli da li će nas prozvati, hoćemo li znati, ko će se javiti. Iz današnje perspektive, takva vrsta stresa deluje nam banalno, ali iako se naši prioriteti i aktivnosti menjaju, činjenica je da stres ostaje prisutan. Vremenom dobijamo sve više obaveza, imamo više odgovornosti i očekivanja, čekaju nas sve stresnije situacije, s kojima je ponekad teško izaći na kraj.

Stručnjaci savetuju da pažljivo planiramo svoje vreme, da se družimo, rekreiramo, pronađemo hobi, ne potiskujemo emocije, identifikujemo i izbegavamo stresne situacije, premda je to često nemoguće.

S druge strane, postoje i oni koji se odlično nose sa stresom, dobro funkcionišu pod pritiskom i koje stres motiviše da napreduju i budu sve bolji.

Ukoliko ne pripadate ovoj malobrojnoj grupi srećnika, ipak postoji način da im se pridružite. Kako piše Jeff Wise za Psychologytoday.com, postoje tri najvažnija kriterijuma koje takvi ljudi ispunjavaju, a to su:
1. Posvećenost (commitment)
2. Kontrola (control)
3. Izazov (challenge)
Posvećenost podrazumeva zalaganje, trud i stalno stremljenje ka cilju, koji se najpre mora definisati, a put ka njemu pažljivo isplanirati. Čak i kada ne ide sve kako treba i kako je planirano, sa stresom ćete bolje izaći na kraj ako bez obzira na sve prepreke i dalje ostanete usredsređeni na rezultate, da vredno radite i nastavite da ulažete energiju i napor, što će vam se višestruko vratiti. Možda je najvažnije od svega da ne dižete ruke prerano i ne zatvarate se u sebe, jer su upravo to sitnice na kojima najčešće „padamo“.
Kontrola je ključna ako želite da i u stresnim situacijama date sve od sebe. Kada osećamo da gubimo kontrolu i nemamo odgovornost, postajemo pasivni, lako odustajemo i postajemo „lak plen“ ne samo za stres, već i za mnoge druge „neprijatelje“.Važno je da ostanemo pribrani i imamo na umu da, šta god da se desi, i dalje možemo da uspemo i ostvarimo dobre rezultate.
Izazov ne treba ignorisati, već prihvatiti. To je možda najvažnije što treba da naučimo. Mnogi ljudi po svaku cenu žele da se zauvek oslobode stresa i žive bezbrižno. Stoga i upadaju u sopstvenu zamku, jer, koliko god životnog iskustva imali, svima nam je jasno da je živeti bez problema, briga i stresnih situacija gotovo nemoguće. Zato ih i treba prihvatiti kao izazov i razumeti da bezbrižan život nije isto što i ispunjen život. Stres nam daje priliku da se razvijamo, postajemo sve bolji i zadovoljniji. Najpre treba da verujemo u sebe i svoje sposobnosti, iako sami znamo da to nije uvek lako. Jedan od načina na koji možemo to učiniti jeste da sami sebi postavljamo izazove, tako što ćemo imati velike, ali dostižne ciljeve.
Uradite ono čega se plašite. Pokušajte da sami odgovorite na stres pre nego što vas sasvim obuzme. Bilo da je reč o javnom nastupu, prezentaciji, govoru, ispitu, radu u novom okruženju ili na temi koju ne poznajete dovoljno, ukoliko pokušate ono što drugi ne očekuju od vas, pa ni vi od sebe, ukoliko pokušate da se popnete stepenik više i budete bolji i, najvažnije, uradite to sami, pre nego što vam neko drugi kaže ili naredi, znaćete kako živeti i napredovati pod stresom. To će postati vaša motivacija i vodič ka uspehu.
Nagradite sebe uvek kada ostvarite svoje (treba li reći plemenite) ciljeve i uživajte u uspehu. Neka 2013. bude godina izazova koje ćete prihvatiti!

Objavljeno na sajtu iSerbia
http://www.iserbia.rs/novosti/kako-napredovati-pod-stresom-295/ 

Comments

Popular posts from this blog

O seriji "Girls": Devojke koje su sve promenile

Kada su se 2012. pojavile, „Girls“ su istog časa promenile ne samo pogled na takozvane „ženske“ serije, već na devojke i žene uopšte. „Girls“ su prst u oku društvu, Holivudu, mačizmu, pa i sebi, jer ni mnoge žene same nisu mogle da veruju da ne moraju da se ponašaju kao klonovi Keri Bredšo ili da istinski mogu da budu ono što jesu Autorka serije i ujedno glavna glumica je Lina Danam (Lena Dunham), sada već dobro poznata scenaristkinja, rediteljka i spisateljica, čija je autobiografija „Nisam ja takva“ („Not That Kind of Girl“) objavljena i kod nas. Mnogi će reći da je kontroverzna, ali Lina je samo devojka koja je imala dovoljno hrabrosti da sopstvene i generacijske mane, probleme i specifičnosti prikaže svetu, i to ni manje ni više nego preko mreže HBO. Kada se sve zbroji, zapravo joj se najviše zamera na hrabrosti i autentičnosti, a društvo u kojem su to mane u ozbiljnom je problemu. Poput Line, likovi koje je osmislila su tu da provociraju svojom verodostojnošću. Hanu, Džes...

Najbolje serije koje niste gledali - Doctor Foster

Svi scenariji koje pažljivo razrađujemo i režiramo u mislima, sve hipotetičke situacije koje konstruišemo dok sanjamo budni, sve savršene reakcije i replike koje nikad ne izgovorimo; sve smicalice, postupci, zavere i osvete do kojih nikad ne dođe jer smo kukavice, jer nas mrzi, možda zato što baratamo i nekim zdravijim mehanizmima, na kraju krajeva, jer se to tako ne radi i šta će svet da kaže - doctor Foster sprovodi u delo. „A Woman Scorned“ stoji kao podnaslov, odnosno kompletira naslov serije i dovoljno objašnjava. Gemma Foster je arhetip žene-majke-kraljice kojoj je naneta nepravda i koja se sa problemima hvata ukoštac na najbolji mogući način. Ne po sebe, niti po svoje dete, ili okolinu, već za gledaoce. Zaista ima nešto u tom neverovatnom osećaju obračuna s prevarantima i konačnog zadovoljenja pravde. Kad se sve idealno posloži, kad se plan sprovede do kraja i servira ledeno-hladna osveta, kao Beyoncein album „Lemonade“ pre nego što oprosti Jay-Ziju... Gemmu Foster upoznaje...

O "Раним јадима" Данила Киша

Сваки покушај да се Рани јади олако дефинишу или жанровски одреде остаје осујећен и то нам постаје јасно чим склопимо корице књиге. Док је читамо, урањамо у њену лиричност, махом детињи доживљај света, маштенске и сањалачке призоре. Чини се да је једноставно прихватити дечју перспективу и путовање чак и кроз најболније странице историје – светске, породичне, личне. Међутим, на крају ћемо се наћи тамо где и одрасли Андреас Сам – на почетку, у Улици дивљих кестенова, у башти, на прагу некадашњег дома, на почетку откривања и разумевања породичне тајне и трагедије, на почетку романа Башта, пепео . Тако нас Рани јади уводе у Породични циркус , својеврсну триологију, коју чине и романи Башта, пепео и Пешчаник . Оно што је у Раним јадима само скицирано, назначено, наговештено, у романима ће бити осветљено из више углова и перспектива. Ходајући кроз лавиринт циркуса , сагледавамо мозаичну слику одјека рата и погрома, једне породице која се осипа и пропада, губи централну, очинску фигу...