Skip to main content

Posts

Šta rade srećni ljudi?

Actively striving for happiness. I think that's it. I think we're insatiable and the act of trying to get what you want is as satisfying as getting it, and it lasts a lot longer - Matthew Weiner  Grupa ljudi koja se predstavlja kao „Mind Openerz“ nedavno je na svom sajtu otkrila dvadeset jednu naviku srećnih ljudi. Doduše, sve su to dobro poznate činjenice, ali nije na odmet podsetiti ih se baš zato što na njih najčešće zaboravljamo. Srećni ljudi nisu takvi zato što su rođeni pod „srećnom zvezdom“, već zato što ne dopuštaju da tuga, bes ili ljutnja (koje neosporno svi osećamo u određenim trenucima) upravljaju njihovim životima. 1. Cenite život Budite zahvalni svakog jutra. Divite se životu i uživajte u malim stvarima. Ne uzimajte ništa zdravo za gotovo. Iskoristite svaki dan najbolje što možete. 2. Mudro birajte prijatelje Družite se sa pozitivnim ljudima koji dele vaše vrednosti i ciljeve. Oni će vas razumeti i pomoći vam da ostvarite svoje želje. ...

Log out-panika

Danas su društvene mreže “prozor u svet” ili u tuđe dvorište . Televizija polako gubi primat, radio slušamo uglavnom u kolima, a društvene mreže su postale mediji koji prenose informacije, nepotrebno znanje, frustracije, uspehe i raznorazne “hepeninge”.  Šta nije postavljeno na Twitter ili Facebook kao da se i nije dogodilo . Zato često sebe zateknemo kako na svakih nekoliko sekundi proveravamo Twitter ili Facebook, bez ikakvog cilja ili smisla, najčešće onda kada imamo neodložne obaveze ili bar preča posla. Teško da će iko priznati da je zavisnik od društvenih mreža . Često “rifrešovanje” stranica pripisujemo duhu vremena u kome živimo i neodložnim potrebama za novostima. Čak i kada se zasitimo surfovanja, ostajemo uz kompjuter ili mobilni telefon. Može se desiti i da nas preplavi osećaj krivice zbog izgubljenog vremena, protraćenog dana i propuštenih prilika, ali – ne odustajemo. Po sistemu “klin se klinom izbija” lek za našu boljku našli smo na internetu. P...

Ima jedna škola u planini

Ima jedna škola u planini: Samo za aktivne članove lokalne zajednice Photo: mondorama.rs Kad ste u stalnoj potrazi za znanjem i usavršavanjem, lako ćete lutajući bespućima interneta pronaći razne škole, studijske programe i fakultete kojima je jedini cilj da vas obrazuju i izvedu na pravi put. Taman kad smo hteli da udružimo svoje filozofske napore da povežemo Dostojevskog, šajkaču i MŠM, pročitali smo pun naziv ustanove sa fantastičnom internet prezentacijom – Mokrogorska škola menadžmenta. Sve je nekako bilo i lakše i jasnije. Veza između Dostojevskog, Kusturice, vere, čuda i šajkače isijavala je iz svake pore sajta. Dok rektor Mića godinama uspešno prodaje znanje za lepotu, čačanska Akademija za poslovnu ekonomiju odlučila je da kvazimasonskom tortom i neprevaziđenim video spotom privuče nove polaznike. Međutim, mladi kadar e-novina još uvek traga za idealnim obrazovnim programom. Nedovoljno stručni za hostese na sajmu, slabi na torte,a...

Zabraniti rad od kuće?!

U kompaniji Yahoo zavladali su šok i neverica kada je objavljeno da će zaposlenima ubuduće biti zabranjeno da rade od kuće . Zahvaljujući tehnološkom napretku, rad od kuće postao je gotovo jednak radu u kancelariji. Svi imamo pristup internetu, Skajpu, četu i vrlo lako možemo da komuniciramo, bez obzira na udaljenost. U Velikoj Britaniji broj ljudi koji rade od kuće od 2006. do 2011. skočio je sa 13 na 59 procenata, dok u Americi od kuće radi 24% zaposlenih, bar nekoliko sati u nedelji, ali samo 2,5% ljudi (ne računajući one koji su se samozaposlili ili volontiraju) smatra svoj dom i radnim mestom. Ričard Brenson, osnivač kompanije “Virgin” smatra da je odluka Yahoo-a besmislena baš zato što zastupa tezu da je rad od kuće, to jest van radnog mesta zahvaljujući tehnološkom napretku lakši i efikasniji nego ikad. Sam Brenson upravlja firmom sa jednog karipskog ostrva, a njegova firma posluje odlično. S druge strane, Marisa Mejer, izvršna direktorka Yahoo-a, tvrdi da s...

Beosong, srpska kazna

Demontirala: Sandra Dančetović Mada u dugovima do guše, Javni servis evropske Srbije pružio nam je u subotu i nedelju neverovatan kič-treš ugođaj, ubedivši nas da se radi o muzici i izboru za pesmu Evrovizije    Poražene SKY's: Holivudska noćna mora Photo: TANJUG Nema se para za zaposlene, nema se za “100 mladih stručnjaka”, sve se čuvalo za Beosong. Na osnovu viđenog mogli bismo da zaključimo da su reditelj, scenograf i kostimograf svejedno bili malo plaćeni. Tako je kad mi ne plaćamo pretplatu. Možda je ovogodišnji Beosong bio naša kazna. Već najavna špica nije slutila na dobro. Posle je sve išlo svojim prirodnim tokom - “sve gore i gore”, što bi rekao Kusturica. Nakon nastupa izvesne plesne grupe, činilo se da neće sve propasti. Nemamo ništa da zamerimo veselim ljudima u trikoima koji skakuću po sceni uz švedsku pesmu. Međutim, pobrinuo se RTS da se previše ne opustimo – dražesno odsutna, a uvek nasmejana voditeljka Maja Nikolić (Nepogre...

SUSRET STARIH PRIJATELJA

„Kraljica“, „boginja“, „legenda“ – tako najčešće opisujemo našu „Lisicu“, ali jedan od najzanimljivijih komentara koji su se ovih dana pojavljivali na web portalima glasi: “To je žena koja se takmiči s gitarom i pobedi“. Ona nas je još jednom podsetila na čuda koja može učiniti najmoćniji instrument – ljudski glas. Glas koji može, kako je to nebrojeno puta rečeno, besprekorno otpevati i telefonski imenik. Srećom, pesme koje nam taj glas donosi spadaju među najkvalitetnije pesme napisane u prethodnim decenijama. Većinu njih stvorio je Karlo Metikoš, do tada Matt Collins, umetnik koji je 1971. odlučio da se posveti autorskom radu i piše za svoj izabrani glas. „Ne, nisam umjetnica, ali želim dotaknuti umjetnost“, rekla je Josipa 14.2. u Sava centru. Skromna, profesionalna, posvećena, kreativna, izgarala je više od dva i po sata na sceni i beogradskoj publici podarila magiju. Nesumnjivo, uživali smo u umetnosti. Možda je ne možemo striktno definisati...

No pasarán!

Više od četiri i po hiljade negativa nastalih tokom Španskog građanskog rata (1936-1939) stajalo je preko sedamdeset godina u jednom ormaru u Meksiko Sitiju. Otkrila ih je 2007. rediteljka Trisha Ziff i potom napravila dokumentarni film “The Mexican Suitcase”, koji se ratom bavi kroz objektive Roberta Cape, Gerde Taro i Davida 'Chim' Seymoura, čuvenih fotografa čiji radovi dokumentuju herojstvo i idealizam. Ovaj dokumentarni film, prikazan prošle godine na Berlinskom festivalu, ovih dana je pravi hit na internetu, zahvaljujući emitovanju na nekoliko velikih TV mreža Autorka: Ziff Trisha Pored toga što govori o nesumnjivoj umetničkoj i istorijskoj vrednosti fotografija, film Trishe Ziff bavi se istorijskim nasleđem i kolektivnim pamćenjem...